Galerija 73 - izložbeni prostor koji pleni i oaza umetnosti
Gotovo da nema izložbenog prostora u Beogradu koji tako pleni na prvi pogled kao što je to slučaj sa Galerijom ’73 na Banovom brdu.
Iako fizički izmeštena iz glavnih gradskih tokova, Galerija ’73 je, po rečima mnogih umetnika, jedan od najznačajnijih i svakako najlepših izložbenih prostora u gradu.
Кada je osnovana 1973. godine, njeni tvorci su se verovatno nadali da će postati središte čukaričke kulturne javnosti. Međutim, već prvi koraci nagoveštavali su da je Galerija ’73 predodređena za mnogo više.
Poznati zagrebački dizajner Vjenceslav Rihter, po oceni kritičara najznačajniji dizajner toga vremena u državi, osmislio je logo Galerije ’73, koji je te godine nagrađen kao najbolje dizajnersko rešenje i danas se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu.
U nekoliko narednih godina, galerija ne samo da je ispunila očekivanja, nego je postala i kultno stecište beogradske kulturne i društvene elite i nezaobilazno mesto na mapi kulturnih zbivanja čitave ondašnje države.
Dugačak je spisak onih čija su dela izlagana u Galeriji ’73 tokom više od tri decenije njenog postojanja. Od onih najeminentnijih koji su ušli u istoriju savremenog srpskog slikarstva - Đorđa Кrstića, Save Šumanovića, Milene Pavlović Barili, do klasika - Miće Popovića, Zorana Petrovića, Mirskog, Milića od Mačve, Mojovića, Cvetkovića, ili savremenika - Milunovića, Živkovića, Mileusnića...
Galerija je dobitnik velikog broja priznanja i nagrada, a među najznačajnijim su svakako Politikina nagrada 1974. godine, Politikina nagrada 1982. godine i nagrada SO Čukarica „Matija Ban“ 2000. godine.
Pokrovitelj dela programa je Ministarstvo kulture Republike Srbije i Sekretarijat za kulturu grada Beograda. Za ovaj deo programskih aktivnosti u galeriji se tokom maja – juna meseca raspisuje javni konkurs za narednu izlagačku sezonu.
Žiriranje radova vrši Umetnički savet galerije. U galeriji se realizuju izložbe stvaralaca likovnih i primenjenih umetnosti, kao i izložbe novih medija (video radovi, instalacije, performansi...).
U proteklih nekoliko godina, Galerija '73 je realizovala brojne programe predstavljanja svoje umetničke zbirke i radova najeminentnijih umetnika srpske likovne scene u inostranstvu.
Ovim je otvorila svoju novu fazu razvoja postajući jedna ozbiljna institucija kulture koja je svojim potencijalima i kvalitetnim ljudskim resursima potpuno spremna da predstavi više srpskih izlagača u inostranstvu i tako doprinese da se kroz izlagačku delatnost napravi presek stanja srpske likovne scene.
Pored otkupa radova na konkursima, umetnici po završetku svoje izložbe poklanjaju po jedan rad sa izložbe za umetničku zbirku galerije. Na taj način, njihova zbirka iz godine u godinu postaje sve obimnija i ozbiljnija, imajući u vidu činjenicu da ovde imaju priliku da samostalno izlažu najeminentniji umetnici sa naše likovne scene, od akademika, profesora akademija umetnosti, do perspektivnih umetnika mlađe generacije.
Zahvaljujući brojnim resursima koji su bili na raspolaganju jednoj ustanovi kulture, pre svega zahvaljujući podršci njenog osnivača, Gradske opštine Čukarica, ova Galerija je prevazišla svoje prostorne okvire i otvorila vrata jednog novog razdoblja - takozvane kulturne diplomatije.
Podrška za ovakvu ideju je stigla i od institucija sa nivoa Grada kao i Republike. Кroz brojne projekte u kojima Galerija intenzivno učestvuje, a koji se tiču transporta umetnika i umetničkih dela, zatim kroz svoj kvalitetan izlagački program ova ustanova je zadobila poverenje Sekretarijata za kulturu Grada Beograda i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Realizujući podržane programe i projekte u inostranstvu dobili smo jedan presek stanja inostrane publike kao i njihovog interesovanja kada je srpska likovna scena u pitanju. Ono što je snažan utisak jeste podatak da su svi naši partneri u regionu i šire pokazali veliko interesovanje kada je unapređenje i saradnja na polju kulture u pitanju.
Poseban pažnja posvećuje se književnom i tribinskom programu koji se pokazao veoma uspešpnim i doprineo je popularizaciji ove kulturne institucije, povećanju publike, boljoj medijskoj prisutnosti. Кroz program likovnih kreativnih radionica namenjenih deci različitog uzrasta, najmlađi posetioci postali su deo stalne galerijske publike.
Galerija ’73 nalazi se u središtu Banovog brda u Požeškoj 83a, u pasažu velike bele betonske zgrade (bioskop „Roda“), na rasksnici sa ulicom Blagoja Parovića.
Radno vreme galerije je od 10 do 20 časova radnim danima, i od 10 do 15 časova subotom.
O svim događajima u Galeriji 73 pogledajte OVDE.
Autor: Life magazin i Galerija 73
JOŠ IZ KATEGORIJE
-
MORSKI PEJZAŽI - Izložba slika Save Pekovića u galeriji KVART BW
-
Knjiga i film o ikoni italijanskog baleta Karli Frači prvi put van Italije - Predstavljeno srpsko izdanje u Kinoteci pred beogradskom publikom
-
Analogne fotografije u digitalnoj eri: Weird World - nova kolekcija u jedinstvenoj knjizi Vuka Vidora
-
Ilija Ristić - fotograf koji gradi karijeru u Njujorku: Imajte veru i zaboravite na strah, ovde se kreativnost i različitost vrednuju!
-
Srpski strip autori i autorke izlažu u Parizu - Ukrštene rezidencije Srbije i Francuske
-
Beogradska internacionalna nedelja arhitekture: Izložba 'Arhitektura u Španiji u 21. veku: procvat kroz vizuru Rikarda Santonhe'
-
Izložba EVROVIZION.CROSSING STORIES AND SPACES: Aktuelni društveno - politički kontekst i propitivanje EVROPSKOG IDENTITETA
-
Čudesna umetnost slikarke Tare Rodić
-
VERTICAL PAINTING &HD - Slike SLobodana Vidovića u galeriji Nikola Radošević u Beogradu
-
Izložba Lost landscape Predraga Damjanovića u KvArt BW: Slike, crteži i instalacije iz raznih umetničkih faza
-
Koncert violinistkinje Elizabet Pitkern u Beogradu: Čuvena 'Crvena violina' prvi put u Srbiji
-
Slikarstvo nesanice - izložba Nemanja Mate Đorđevića